Publikacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova »Što donosi ćlanstvo u Europskoj uniji« daje opširan prikaz rezultata pristupnih pregovora u svih 35 pregovaračkih poglavlja, s pregledom ostvarenih pregovaračkih zahtjeva, prijelaznim razdobljima te sadržajem financijske omotnice za Hrvatsku. PDF: 3,2 mb
Besplatnu tiskanu publikaciju možete naručiti porukom na našu e-adresu te je primiti poštom.
Sažeti pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima PDF: 463 kb
»Hrvatska i Europska unija. Prednosti i izazovi članstva«, izdanje Instituta za međunarodne odnosePDF: 1,8 mb
Do stupanja u članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. Hrvatska treba preuzeti cjelokupnu pravnu stečevinu Europske unije (tzv. acquis) i osposobiti se za njezinu učinkovitu primjenu. Upravo se iz tih razloga pregovori o pristupu često i ne smatraju klasičnim pregovorima, nego procesom prilagodbe države kandidatkinje vrijednosnom, političkom, pravnom, gospodarskom i društvenom sustavu Europske unije.
U pojedinim slučajevima Hrvatskoj su također odobrena trajna odstupanja od primjene pravne stečevine (derogacije), kao i posebni dogovori i odredbe kojima su zaštićene ili uzete u obzir određene posebnosti Hrvatske i njezinih proizvoda, usluga i djelatnosti u pojedinim sektorima.
Neka prijelazna razdoblja za primjenu pravne stečevine dogovorena su i u interesu Europske unije. Države članice Europske unije prihvatile su ukupno 80 pregovaračkih zahtjeva Hrvatske, dok je Hrvatska prihvatila dva zahtjeva država članica Europske unije za prijelaznim razdobljima.
Drugi važan dio pristupnih pregovora odnosi se na financijsku omotnicu koju država kandidatkinja uspije osigurati tijekom pregovaračkog procesa i koja će joj stajati na raspolaganju nakon stupanja u punopravno članstvo Europske unije. Na temelju datuma pristupanja 1. srpnja 2013. godine pripremljen je financijski paket prema kojemu ukupno odobrena sredstva Europske unije za Republiku Hrvatsku u drugoj polovici 2013. godine iznose 687,5 milijuna eura. Uplate Hrvatske u proračun EU-a u istome razdoblju procijenjene su na 267,7 milijuna eura, što Hrvatsku čini neto primateljicom proračunskih sredstava Unije, tj. državom koja iz proračuna Europske unije više dobiva nego što u njega uplaćuje. Naime, za jedan uplaćeni euro Hrvatskoj će na raspolaganju stajati 2,57 eura. (Detaljan opis financijske omotnice nalazi se ovdje.)
Za Hrvatsku, kao i za ostale članice EU-a, bit će predviđena određena sredstva u Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2014–2020. godine. O ukupnom obujmu i strukturi toga Višegodišnjeg financijskog okvira trenutačno se pregovara unutar EU-a. Iskustva novih država članica Europske unije pokazuju da su one, od ulaska u članstvo 2004. odnosno 2007. godine, neto primateljice proračunskih sredstava Unije te se očekuje da će Hrvatska također biti neto primateljica proračunskih sredstava EU-a.
Europska unija i mi
