Brošura Ministarstva vanjskih i europskih poslova »Mitovi i legende o Europskoj uniji« daje odgovore na najčešće dvojbe i nedoumice o EU.PDF: 4,5 mb
Besplatnu tiskanu publikaciju možete naručiti porukom na našu e-adresu te je primiti poštom.
Hrvatska i EU – Predrasude i realnosti na stranicama Delegacije EU u Hrvatskoj Otvori
Krije li se od javnosti puna informacija o pristupnim pregovorima? Hoće li Hrvatsku naseliti stranci? Hoćemo li rasprodati nacionalno bogatstvo? Hoće li nas preplaviti strana roba? Pročitajte ovdje najčešće negativne stavove o Europskoj uniji i argumentirane odgovore na njih. PDF: 698 kb
Proces globalizacije utječe na sve države svijeta, pa tako i na Hrvatsku. Dok su u proteklim stoljećima države često bile „izolirani otoci”, danas je njihov politički i ekonomski razvoj uvjetovan suradnjom i uzajamnim djelovanjem.
Daljnji razvoj Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o međunarodnom ugledu naše države, kao i o uspjehu integriranja hrvatskog gospodarstva u europske i svjetske gospodarske tokove. U tom pogledu članstvo u EU za Hrvatsku predstavlja važnu prednost, ako ne i nužnost. U gospodarskome smislu Hrvatska ovisi o rastu turizma, priljevu stranoga kapitala i izvozu hrvatskih proizvoda u inozemstvo (ponajprije u države članice EU-a). Navedeni sektori nedvojbeno će se razvijati brže uđe li Hrvatska u EU nego ako ostane izvan toga kluba. Nepristupanje Europskoj uniji dovelo bi, u određenoj mjeri, do političke izolacije Hrvatske. Naime, kao mala zemlja, Hrvatska ne bi mogla utjecati na odluke koje se tiču budućnosti Europe, a time posredno i vlastite budućnosti. Ne treba zaboraviti da članstvo u Europskoj uniji jamči političku stabilnost i sigurnost, što je za Hrvatsku iznimno važno s obzirom na nedavno ratno iskustvo.
Valja napomenuti kako je sveukupni razvoj Hrvatske, koji je bio zaustavljen ratom u prvoj polovici 1990-ih, potaknut upravo procesom pristupanja Europskoj uniji.
Naime, Europska unija različitim je poticajima - političkim, tehničkim i financijskima - pomogla Hrvatskoj da provede složene reforme kako bi što brže i učinkovitije dovršila proces demokratske tranzicije. Premda je cilj tih reformi dobrobit hrvatskih građana, a ne članstvo u Europskoj uniji, činjenica je kako je Europska unija imala i još ima nezaobilaznu ulogu u pozitivnoj preobrazbi hrvatskog društva.
Protivnici ulaska Hrvatske u EU često spominju Norvešku, Island i Švicarsku kao primjere zemalja koje imaju razvijeno gospodarstvo i visok životni standard, premda nisu u Europskoj uniji. Uzmimo primjerice Island, koji je uvidjevši kako se nedavna financijska kriza odrazila na njegovo gospodarstvo odlučio pokrenuti postupak pristupanja Europskoj uniji, pa je ta država kandidat za članstvo u EU te su u srpnju 2010. s njome također započeli pristupni pregovori. Osim toga, valja istaknuti da se navedene države zbog njihova drugačijega geopolitičkoga položaja i povijesnoga puta teško mogu uspoređivati s Hrvatskom. Štoviše, Norveška i Švicarska vezane su uz Uniju mnogobrojnim ugovorima te aktivno sudjeluju u nekim politikama Europske unije. Važno je istaknuti i kako te države uplaćuju znatna novčana sredstva u proračun EU-a, ali istodobno nemaju utjecaj na donošenje odluka u Uniji, niti mogu koristiti sredstva iz proračuna EU-a.
Europska unija i mi
