
Publikacija »Sve što ste htjeli znati o Europskoj uniji« u izdanju Ministarstva vanjskih i europskih poslova odgovara na najčešća pitanja građana, daje sažeti prikaz fondova Europske unije te kratak opis uloge glavnih institucija Europske unije. Osim toga sadrži koristan adresar institucija koje pružaju informacije o EU-u. PDF: 1,1 mb
Besplatnu tiskanu publikaciju možete naručiti porukom na našu e-adresu te je primiti poštom.

• Referendum o članstvu u EU uvijek se provodi nakon završetka pregovora i potpisivanja Ugovora o pristupanju s državama članicama: samo na taj način građani države kandidatkinje se mogu izjasniti o nečemu što više nije podložno izmjenama, i suvereno dati svoj pristanak ili uskratiti ga.
• U skladu s Ustavom referendum raspisuje Hrvatski sabor i on se treba održati u roku od 30 dana, u ovom slučaju 22. siječnja 2012.
• Na početku i na kraju pregovora zajamčena je narodna volja i najviši demokratski legitimitet: Hrvatska je podnijela kandidaturu za članstvo u veljači 2003. tek nakon što je Sabor 18. prosinca 2002. rezolucijom to zatražio od Vlade, i to usvojenom jednoglasno.
• Potpisani Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ne može stupiti na snagu a da hrvatski građani na referendumu ne podrže članstvo u Europskoj uniji.
• Svjetska financijska kriza ne pogađa samo Europsku uniju, nego i Hrvatsku, koja bi bila zaštićenija da je članica Unije.
• Države članice Europske unije teže bi se nosile s krizom da su izvan Unije.
• Nećemo, kao što to nisu ni druge države članice Europske unije.
• Kao članica Europske unije Hrvatska će aktivno sudjelovati u donošenju odluka na europskoj razini, pri čemu će vlastite interese moći zastupati bolje nego što bi to bio slučaj kad bi ostala izvan Unije.
• Svaka država članica osim toga ima mogućnost izaći iz Europske unije, ali to zasad nijedna nije zatražila.
• Hrvatski jezik pod svojim ustavnim imenom postat će jedan od službenih jezika Europske unije.
• Svi pravni akti Europske unije koji se objavljuju u službenom listu Europske unije bit će objavljeni i na hrvatskom jeziku.
• Hrvatski građani moći će se obraćati institucijama Europske unije na hrvatskom jeziku, a one će im biti dužne odgovoriti također na hrvatskom.
• Zastupnici u Europskom parlamentu koji dolaze iz Hrvatske kao i hrvatski ministri u Vijeću koristit će se u tim institucijama hrvatskim jezikom.
• Državljani Europske unije već više godina mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj, a kao što vidimo nije došlo do njihove rasprodaje.
• Članstvo u Uniji tu neće ništa promijeniti.
• Odluka o tome kome će netko prodati svoje vlasništvo uvijek ovisi samo i isključivo o vlasniku nekretnine.