Hrvatska & Europska unija publikacija je Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija koja je tematski podijeljena u dva dijela. Prvi dio publikacije daje kratki pregled glavnih institucija Europske unije, dok drugi dio objašnjava glavne novine za Hrvatsku kao članici Europske unije.. PDF: 861 kb
Mali leksikon europskih integracija PDF: 1,7 mb
Besplatne tiskane publikacije možete naručiti porukom na našu e-adresu te je primiti poštom.
Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. godine između 6 europskih država, nakon čega je uslijedilo pet valova proširenja. Europska unija danas ima 27 država članica. Niz godina ta je europska integracija bila poznata i pod nazivom Europska zajednica, međutim taj je pojam ukinut 2009. godine, uslijed institucionalnih promjena nastalih stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona, tako da danas rabimo pojam Europska unija.
Europska komisija jedna je od triju najvažnijih institucija Europske unije (uz Vijeće EU-a i Europski parlament). Komisija zastupa interese Europske unije kao cjeline, a među njezinim zaduženjima su predlaganje novih propisa i provedba postojećih propisa te politika EU-a. Sastavljena je od 27 povjerenika, po jednog iz svake države članice, koji su na čelu općih uprava zaduženih za provođenje zajedničkih politika EU-a.
Europski parlament je institucija Europske unije koja predstavlja građane država članica EU-a. Parlament je zakonodavac, zajedno s Vijećem EU-a. Broj zastupnika, koji se od 1979. godine biraju izravnim glasovanjem u državama članicama, razmjeran je udjelu stanovnika pojedine države u ukupnom broju stanovnika EU-a. U sadašnjem sazivu Europski parlament ima 736 zastupnika, a u razdoblju do 2014. godine predviđen je porast broja zastupnika na 754.
Europsko vijeće je institucija EU-a koju sačinjavaju predsjednici država ili vlada država članica EU-a, predsjednik Europskog vijeća (kojega bira samo Europsko vijeće na mandat od dvije i pol godine, uz mogućnost reizbora) i predsjednik Europske komisije. U radu Europskog vijeća sudjeluje i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Europsko vijeće sastaje se dvaput u šest mjeseci, a određuje političke ciljeve razvoja Unije i njezinih politika.
Vijeće (često se spominje kao Vijeće Europske unije ili Vijeće ministara) jedna je od triju najvažnijih institucija Europske unije (uz Europsku komisiju i Europski parlament). Vijeće EU-a zastupa države članice. Vijeće EU-a je zakonodavac, zajedno s Europskim parlamentom. Članovi Vijeća su ministri 27 država članica, koji se sastaju ovisno o temi o kojoj se raspravlja: vanjski poslovi, poljoprivreda, industrija i slično. Vijeće stoga zasjeda u različitim konfiguracijama, među kojima su primjerice Vijeće za vanjske poslove te Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, ali djeluje kao jedinstvena institucija. U Vijeću svaka država članica raspolaže određenim brojem glasova, pri čemu države s većim brojem stanovnika imaju veći broj glasova, ali ne strogo proporcionalno, već je raspodjela glasova više prilagođena državama s manjim brojem stanovnika. Predsjedanje Vijećem rotira se svakih šest mjeseci između država članica, pri čemu država predsjedateljica usko surađuje i zajednički planira s drugim dvjema predsjedateljicama u okviru triju sukcesivnih predsjedanja (tzv. Trio). Iznimka je Vijeće za vanjske poslove, čiji je predsjedavajući Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Sud Europske unije jedini je ovlašteni tumač prava EU-a, a odlučuje o slučajevima koje podnose države članice, institucije Unije te pravne i fizičke osobe. On omogućuje istovjetno tumačenje zakona Europske unije na njezinu području putem tijesne suradnje s nacionalnim sudovima kroz prethodni postupak za tumačenje prava Unije. Sud se sastoji od po jednog suca iz svake države članice.
Europski revizorski sud kontrolira prihode i rashode Unije te dodjelu sredstava iz proračuna EU-a. Sud se sastoji od po jednoga suca revizora iz svake države članice.
Europski pučki pravobranitelj istražuje pritužbe na nepravilan rad ustanova ili tijela Europske unije. Svaki građanin Europske unije i svaka fizička ili pravna osoba koja ima prebivalište ili ured registriran u državi članici Europske unije može se pritužiti pučkomu pravobranitelju.
Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija dva su savjetodavna tijela Europske unije. Europski gospodarski i socijalni odbor predstavlja interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina (poslodavaca, zaposlenika, nevladinih udruga) i daje mišljenja drugim institucijama, najčešće u postupku donošenja novih propisa EU-a. Odbor regija sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti te zastupa interese regija i jedinica lokalne samouprave na razini Unije u procesima stvaranja te u provedbi zajedničkih politika EU-a.
U postupku donošenja propisa sudjeluju Europski parlament, Vijeće i Europska komisija. Nakon što Komisija predloži novi propis, nacionalni parlamenti država članica EU-a u roku od osam tjedana mogu dati mišljenje o predloženome propisu, a da bi u redovnom zakonodavnom postupku predloženi propis bio prihvaćen potrebno je, da ga u istome tekstu, uz tri čitanja, prihvate Vijeće i Europski parlament. Na taj način uređen je sustav kontrole i ravnoteže, čime se osigurava interes Europske unije kroz Komisiju koja izrađuje prijedlog propisa, interes država članica kroz donošenje odluka u Vijeću, dok je interes građana osiguran putem Europskog parlamenta.
Hrvatska i Europska unija
