Do stupanja u članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. Hrvatska treba preuzeti cjelokupnu pravnu stečevinu Europske unije (tzv. acquis) i osposobiti se za njezinu učinkovitu primjenu. Upravo se iz tih razloga pregovori o pristupu često i ne smatraju klasičnim pregovorima, nego procesom prilagodbe države kandidatkinje vrijednosnom, političkom, pravnom, gospodarskom i društvenom sustavu Europske unije.
U slučajevima u kojima Hrvatska do stupanja u članstvo iz opravdanih razloga ne može u potpunosti prihvatiti i primijeniti pravnu stečevinu u odgovarajućim su pregovaračkim poglavljima zatražena i odobrena tzv. prijelazna razdoblja, dodatno vrijeme za prilagodbu. U pojedinim slučajevima Hrvatskoj su također odobrena trajna odstupanja od primjene pravne stečevine (derogacije), kao i posebni dogovori i odredbe kojima su zaštićene ili uzete u obzir određene posebnosti Hrvatske i njezinih proizvoda, usluga i djelatnosti u pojedinim sektorima.
Neka prijelazna razdoblja za primjenu pravne stečevine dogovorena su i u interesu Europske unije. Države članice Europske unije prihvatile su ukupno 80 pregovaračkih zahtjeva Hrvatske, dok je Hrvatska prihvatila dva zahtjeva država članica Europske unije za prijelaznim razdobljima.
Drugi važni aspekt pristupnih pregovora odnosi se na financijsku omotnicu koja određuje iznos sredstava koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju, kao i iznos hrvatskog doprinosa u europski proračun.
Na temelju datuma pristupanja 1. srpnja 2013. godine pripremljen je financijski paket prema kojemu ukupno odobrena sredstva Europske unije za Republiku Hrvatsku u drugoj polovici 2013. godine iznose 687,5 milijuna eura. Uplate Hrvatske u proračun EU-a u istome razdoblju procijenjene su na 267,7 milijuna eura, što Hrvatsku čini neto primateljicom proračunskih sredstava Unije, tj. državom koja iz proračuna Europske unije više dobiva nego što u njega uplaćuje. To znači da će za svaki uplaćeni euro, Hrvatskoj na raspolaganje biti 2,6 eura.
Za Hrvatsku, kao i za ostale članice EU-a bit će predviđena određena sredstva u Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2014.-2020. godine. O ukupnom obujmu i strukturi toga Višegodišnjeg financijskog okvira trenutačno se pregovara unutar EU-a. Iskustva novih država članica Europske unije pokazuju da su one, od ulaska u članstvo 2004., odnosno 2007. godine neto primateljice proračunskih sredstava Unije te se očekuje da će Hrvatska također biti neto primateljica proračunskih sredstava EU-a.
Tablični prikaz stanja i dinamike pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom PDF: 135 kb
Informacija Europske komisije o rezultatima pregovora s HrvatskomPDF: 150 kb
Hrvatska i Europska unija
