Vodič kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku. Ova publikacija Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju daje vrlo pristupačan prikaz europske Zajedničke poljoprivredne politike te prednosti koje ona donosi hrvatskim poljoprivrednicima. PDF: 1,6 mb
Kako u EU? – 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o Europskoj uniji. Publikacija je svojevrstan svakodnevni priručnik i savjetnik u radu za hrvatske poljoprivrednike. Na pristupačan i jednostavan način objašnjava izazove i mogućnosti poljoprivrede u Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na prilagodbu hrvatske poljoprivrede europskim standardima. Poseban doprinos ovoj publikaciji dali su sami poljoprivrednici koji su prikazali svoja iskustva u korištenju mogućnosti koje nudi Europska unija.PDF: 1,4 mb
Europska unija (EU) je jedinstvena nadnacionalna integracija europskih demokratskih zemalja okupljenih s ciljem zajedničkog promicanja mira i prosperiteta. Za pola stoljeća postojanja, EU je milijunima svojih stanovnika osigurala jedinstveno tržište bez ekonomskih granica a od 2002. godine i Euro kao jedinstvenu valutu većine zemalja članica. Postala je vodeća trgovačka sila, svjetski lider u području zaštite životne sredine i pružanju pomoći zemljama u razvoju.
Europska unija je prostor jedinstva u različitostima između nacija, jezika, kultura, religija i tradicija – učvršćenih zajedničkim vrijednostima kao što su demokracija, sloboda, socijalna pravda i solidarnost. Zato i nije čudo što je sa šest zemalja osnivača iz 50-tih godina prošlog stoljeća »narasla« na 27 punopravnih članica i da sve više država Europe čeka u redu za punopravno članstvo.
Hrvatska se smatra dijelom te europske obitelji, a tako misle i zemlje članice EU koje su pozvale našu zemlju na pridruživanje toj zajednici. Hrvatska se intenzivno priprema za pristupanje Europskoj uniji i nalazi se na kraju dugoga puta pregovora o članstvu. Na tom putu, Hrvatska se morala prilagoditi europskim propisima, postupno gradeći zakonodavno okruženje identično onom koje već postoji u EU. Proces prilagodbe je još u tijeku, a nastavit će se i po ulasku Hrvatske u EU, jer su naši pregovarači osigurali kasniju primjenu određenih pravila, sve u cilju lakšeg uključenja u jedinstveno tržište.
Za Europsku uniju poljoprivreda je mnogo više od proizvodnje hrane. Za neke poljoprivrednike to je način života. Uloga poljoprivrednika u Europskoj uniji je velika i višeznačna. Europski poljoprivrednik proizvodi kvalitetnu i zdravstveno ispravnu hranu i trži je po povoljnim cijenama, čak i u vremenu visokih cijena hrane i velikih troškova proizvodnje. Pravila koja reguliraju taj proces također su sveobuhvatna i zahtjevna.
Područje poljoprivrede u EU obuhvaća veliki broj regulativa koja se moraju direktno preuzeti iz europskog zakonodavstva, a njihova ispravna administrativna primjena je ključna za funkcioniranje Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. To se odnosi i na Hrvatsku.
Pregovori za ulazak RH u EU u području poljoprivrede vode se većinom oko uvjeta i vremenskog razdoblja za usvajanje i primjenu europskog zakonodavstva. Sva pravila EU moraju primjeniti u Hrvatskoj. O njima se ne pregovara. Pregovara se o visini i načinu isplate izravnih plaćanja poljoprivrednicima, načinima potpore ruralnom razvoju, proizvodnim kvotama i prijelaznim mjerama koje će omogućiti lakšu integraciju u EU, uzimajući u obzir specifične okolnosti zemlje kandidatkinje.
To će zakonodavstvo imati velikog utjecaja na dosadašnju politiku potpora u poljoprivredi u Hrvatskoj. Ipak, hrvatski poljoprivrednici neće biti prepušteni sami sebi na snalaženje u novoj poljoprivrednoj politici.
Za provedbu mjera nacionalnih potpora i pretpristupnih programa te učinkovitu primjenu Zajedničke poljoprivredne politike EU u Hrvatskoj je uspostavljena Agencija za plaćanja u poljoprivredni, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija će kroz jasne i vidljive radne procedure svojim korisnicima omogućiti ostvarivanje prava na potporu iz djelokruga poljoprivrede i ruralnog razvoja.
U tom pogledu, Hrvatska će spremno dočekati ulazak u Europsku uniju, što će osigurati daljnji napredak hrvatske poljoprivrede.
Uz Hrvatsku poljoprivrednu komoru, osnovano je i nekoliko drugih organizacija poput Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, kojima su napredak hrvatske poljoprivrede i zaštita naših poljoprivrednika osnovna zadaća.
U jeku proširenja EU u novim zemljama članicama poljoprivrednici su bili najveći kritičari Europske unije. Strahovali su da će im primanja biti manja, da će se poremetiti domaće tržište poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i da neće moći kvalitetom i količinom parirati proizvodima iz starih zemalja članica.
Međutim, njihov je strah bio neopravdan. U 12 zemalja članica koje su se pridružile EU u posljednja dva kruga proširenja (2004. i 2007.) dogodilo se upravo suprotno. Prihodi poljoprivrednika su stalno rasli, unutarnje tržište poljoprivrednim proizvodima je nesmetano funkcioniralo, a potrošačima je omogućen mnogo veći i cjenovno povoljniji izbor proizvoda.
Mnogo poljoprivrednika u tim zemljama, koji su nevoljko prihvatili EU, iskusilo je prednosti članstva te se danas zalažu za novo proširenje. Izravna ulaganja, mjere ruralnog razvoja krojene po mjeri, kao i postupna liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima s EU, pomogle su tim poljoprivrednicima da se lakše nose sa velikim tržištem kojem su pristupili. Ekonomski sustav u cjelini profitirao je nakon otvaranja granica i po uvođenju jednostavnijih uvjeta trgovanja. Prošireno tržište donijelo je mnoštvo mogućnosti poljoprivrednicima i prehrambenom sektoru te rezultiralo pojačanom trgovinom i stabilnošću tržišta, otvarajući vrata stranim izravnim ulaganjima bez ekonomskih prepreka.
U razdoblju od 2000. do 2007. godine u Latviji su se prihodi poljoprivrednika (kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost) utrostručili. U Estoniji, Litvi i Poljskoj u istom razdoblju prihodi poljoprivrednika su se udvostručili, a u Češkoj i Slovačkoj su se povećali za 50%. Takav pozitivan pomak rezultat je poboljšanih tržišnih uvjeta nakon proširenja EU, povećanih izravnih plaćanja i raznolikih mjera ruralnog razvoja.
Gledajući utjecaj poljoprivredne politike na cjelokupno stanovništvo EU možemo primijetiti da danas prosječno europsko domaćinstvo izdvaja 15% mjesečnih prihoda za hranu, a 1960. godine prosječni stanovnik Europske unije morao je na hranu potrošiti 30% mjesečnog obiteljskog proračuna.
Europska poljoprivreda je mnogo postigla u proteklih nekoliko desetljeća. Prošla je kroz različite reforme i evoluirala u skladu sa zahtjevima svojih potrošača koji žele nesmetanu isporuku kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane po pristupačnim cijenama.
Hrvatska i Europska unija
